Modul 1.2: Prilagodljivost i fleksibilnost

Na kraju ovog modula mogu:

Strategije za upravljanje promjenama

Uvodna teorija

Prilagodljivost

Sposobnost prilagodbe vašeg pristupa ili ponašanja kao odgovor na nove uvjete, promjene ili neočekivane izazove.

Fleksibilnost

Spremnost na promjenu ili kompromis kada je to potrebno i sposobnost promjene perspektive kako bi se prilagodile novim idejama ili procesima.

Izgradnja otpornosti kroz prilagodljivost

Prilagodljivost je ključna komponenta otpornosti jer omogućuje pojedincima da se prilagode promjenama, izazovima i neuspjesima, a da ne budu preopterećeni. Otporni ljudi promjenu vide kao priliku za učenje i rast, a ne prijetnju. Prilagodljivost pomaže pojedincima da ostanu usredotočeni na svoje ciljeve, čak i kada im se okolnosti promijene, što im omogućuje da se oporave od poteškoća s pozitivnim stavom.

Fleksibilnost kao vještina otpornosti

Fleksibilnost podržava otpornost potičući otvorenost i kreativnost u rješavanju problema. Kada su suočeni s preprekama, fleksibilan način razmišljanja omogućuje ljudima da razmotre više pristupa i rješenja. Fleksibilnost pomaže u učinkovitijem upravljanju stresom jer je manje vjerojatno da će se pojedinci koji su otvoreni za promjene osjećati poraženima zbog neočekivanih izazova.

Teorija načina razmišljanja o rastu (Carol Dweck)

Definicija

Teorija razmišljanja o rastu, koju je razvila psihologinja Carol Dweck, sugerira da ljudi s načinom razmišljanja o rastu vjeruju da se njihove sposobnosti i inteligencija mogu razviti trudom, učenjem i ustrajnošću.

Povezanost s prilagodljivošću i fleksibilnošću

Vjerojatnije je da će pojedinci s načinom razmišljanja o rastu prihvatiti izazove, vidjeti neuspjehe kao priliku za učenje i prilagoditi se novim situacijama. 

Ovaj način razmišljanja potiče fleksibilnost u razmišljanju, dopuštajući ljudima pristup problemima iz različitih kutova i pronalaženje kreativnih rješenja.

Teorija

Definicija

Teorija otpornosti usredotočuje se na to kako se pojedinci oporavljaju od nedaća, stresa ili izazova. Naglašava razvoj vještina i osobina koje omogućuju ljudima da se oporave od nazadovanja i nastave napredovati.

Prilagodljivost i fleksibilnost kao komponente otpornosti

Prilagodljivost omogućuje pojedincima da modificiraju svoje reakcije i ponašanje kada se nose s nevoljama, što je ključni aspekt otpornosti.

Fleksibilnost u razmišljanju i ponašanju povećava sposobnost osobe da upravlja stresom, ostane usredotočen na ciljeve i pronađe rješenja čak iu teškim okolnostima.

Teorija

Definicija

Kognitivna fleksibilnost odnosi se na mentalnu sposobnost prebacivanja između razmišljanja o dva različita pojma ili razmišljanja o više pojmova istovremeno. Uključuje prilagodbu vlastitog razmišljanja kao odgovor na promjenu ciljeva, pravila ili čimbenika okoline.

Uloga u prilagodljivosti

Prilagodljivost i fleksibilnost usko su povezane s izlaskom iz zone udobnosti. Preuzimajući zadatke koji malo nadilaze njihove trenutne sposobnosti, pojedinci proširuju svoj ZPD i poboljšavaju svoje vještine.

Ovaj proces potiče preuzimanje rizika, otpornost i spremnost da se uči iz uspjeha i neuspjeha.

Transakcijski model stresa i suočavanja (Lazar i Folkman)

Zona proksimalnog razvoja

Razvio ga je psiholog Lev Vygotsky, ZPD je razlika između onoga što učenik može učiniti bez pomoći i onoga što može postići uz vodstvo ili podršku. Predstavlja optimalnu razinu izazova za rast.

Izlazak iz komfornih zona

Prilagodljivost i fleksibilnost usko su povezane s izlaskom iz zone udobnosti. Preuzimajući zadatke koji malo nadilaze njihove trenutne sposobnosti, pojedinci proširuju svoj ZPD i poboljšavaju svoje vještine.

Ovaj proces potiče preuzimanje rizika, otpornost i spremnost da se uči iz uspjeha i neuspjeha.

Transakcijski model stresa i suočavanja

Definicija

Ovaj model objašnjava kako pojedinci reagiraju na stres na temelju njihove percepcije situacije i njihovih mehanizama suočavanja. Ističe važnost kognitivne procjene (kako netko procjenjuje stresor) i korištenje strategija suočavanja usmjerenih na problem ili emocije.

Prilagodljivost u suočavanju

Ljudi koji su prilagodljivi bolji su u preispitivanju stresnih situacija, gledajući ih kao izazove, a ne kao prijetnje.

Fleksibilnost u strategijama suočavanja omogućuje pojedincima promjenu pristupa prema potrebi, što olakšava upravljanje stresom i održavanje dobrobiti.

Neuroplastičnost

Definicija

Neuroplastičnost se odnosi na sposobnost mozga da se reorganizira stvaranjem novih neuronskih veza tijekom života. Podržava ideju da učenje i iskustva mogu fizički promijeniti mozak.

Veza s prilagodljivošću

Prilagodljivost i fleksibilnost povezane su s neuroplastičnošću jer uključuju učenje i reagiranje na nova iskustva, što zauzvrat jača živčane putove.

Prakticiranje novih ponašanja i razmišljanja može olakšati prilagodbu promjenama tijekom vremena, jačajući otpornost osobe.

Tools & Strategies

Tjelesna aktivnost

  • Redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću podiže raspoloženje, smanjuje anksioznost i poboljšava opće blagostanje, što može pridonijeti većoj prilagodljivosti u izazovnim situacijama.
  • Dnevne šetnje: Ciljajte na najmanje 30 minuta hodanja svaki dan. Odaberite različite rute kako bi bilo zanimljivo.
  • Grupne aktivnosti: Pridružite se lokalnom sportskom klubu ili tečaju fitnessa kako biste kombinirali društvenu interakciju s vježbanjem.

Prednosti

Oslobađa endorfine koji poboljšavaju raspoloženje i smanjuju stres. Povećava fizičku i mentalnu otpornost promičući bolje zdravlje i razinu energije.

Zdrava prehrana

    • Pravilna prehrana hrani tijelo i um, osiguravajući energiju i hranjive tvari potrebne za otpornost i prilagodljivost. Uravnotežena prehrana podržava kognitivnu funkciju i emocionalno zdravlje.
  • Planiranje obroka: Pripremite zdrave obroke unaprijed kako biste osigurali da imate dostupne hranjive opcije tijekom cijelog tjedna.
  • Hidratacija: pokušajte piti najmanje 8 čaša vode dnevno kako biste ostali hidrirani, što može povećati fokus i razinu energije.

Prednosti 

Podržava fizičko zdravlje, što dovodi do bolje regulacije raspoloženja i upravljanja stresom. Pomaže poboljšati kognitivne funkcije, omogućujući bolje donošenje odluka i prilagodljivost u izazovnim situacijama.

Upravljanje vremenom

    • Učinkovito upravljanje vremenom pomaže pojedincima odrediti prioritete zadataka, smanjiti stres i stvoriti osjećaj kontrole nad svojim odgovornostima. Omogućuje bolje planiranje i prilagodljivost kada se pojave neočekivane promjene.
  • Tehnike određivanja prioriteta: Koristite metode kao što je Eisenhowerova matrica za kategoriziranje zadataka prema hitnosti i važnosti, pomažući da se usredotočite na ono što je uistinu važno.
  • Blokiranje vremena: Dodijelite određene blokove vremena za zadatke i stanke kako biste poboljšali fokus i spriječili izgaranje.

PrednostiSmanjuje osjećaj preopterećenosti i povećava produktivnost. Povećava sposobnost prilagodbe promjenjivim prioritetima održavanjem jasnog pregleda zadataka.

Društvene veze

    • Izgradnja i održavanje društvenih veza ključno je za emocionalno blagostanje. Čvrsti odnosi pružaju podršku, potiču otpornost i povećavaju prilagodljivost u izazovnim situacijama.
  • Redovite prijave: Zakažite redovite susrete s prijateljima ili obitelji, bilo osobno ili virtualno, kako biste ojačali veze i pružili uzajamnu podršku.
  • Pridružite se grupi zajednice: sudjelujte u klubovima, tečajevima ili volontirajte kako biste upoznali nove ljude i proširili svoju mrežu podrške.
  • Prednosti:

Nudi emocionalnu podršku i smanjuje osjećaj izoliranosti. Potiče prilagodljivost kroz različite perspektive i zajednička iskustva.

SWOT analiza za osobni razvoj

  • SWOT analiza (Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats) tradicionalno se koristi u poslovnoj strategiji, ali se može primijeniti i kao alat za osobni razvoj za poboljšanje prilagodljivosti i fleksibilnosti.
  • Prepoznavanjem vlastitih snaga i područja za poboljšanje, ovaj pristup omogućuje pojedincima da se usredotoče na vještine koje podržavaju otpornost i rast. 

Snage: Navedite svoje snage, kao što su vještine, znanje i kvalitete koje vam pomažu da se prilagodite promjenama. 

Slabosti: Identificirajte područja u kojima vam je potrebno poboljšanje ili u kojima imate problema kada se suočite s novim situacijama.

Prilike: Istražite prilike za rast, poput obuke, mentorstva ili novih iskustava koja vam mogu pomoći da izgradite prilagodljivost.

Prijetnje: Priznajte potencijalne prepreke koje mogu spriječiti vašu prilagodljivost, poput ograničenih resursa ili otpora promjenama.

Kako koristiti

Primjer:

Strukovni stručnjak želi poboljšati svoju sposobnost prilagodbe novim digitalnim nastavnim alatima.

Oni provode SWOT analizu, utvrđujući njihovu snagu u korištenju tehnologije, ali primjećujući slabost u praćenju brzih promjena. Priliku vide u pohađanju radionica o digitalnim alatima i prepoznaju prijetnju u vidu ograničenog vremena za učenje. 

Ovom analizom stvaraju plan kako bolje upravljati svojim vremenom i aktivno traže prilike za obuku.

PAMETNO postavljanje ciljeva

  • SMART (Specific, Measurable, Achievable, Relevant, Time-bound) postavljanje ciljeva je metoda koja pomaže pojedincima da postave jasne, djelotvorne ciljeve. Poboljšava prilagodljivost raščlanjivanjem većih izazova na korake kojima se može upravljati i zadržavanjem fokusa tijekom vremena promjena. 

Konkretno: Jasno definirajte što želite postići (npr. "Naučite kako koristiti novi softverski alat za online podučavanje").

Mjerljivo: Odredite kako ćete mjeriti svoj napredak (npr. "Završite online tečaj o softveru i položite procjenu").

Ostvarivo: Postavite realna očekivanja koja su unutar vaših mogućnosti (npr. "Posvetite 1 sat dnevno učenju").

Relevantno: Provjerite je li cilj usklađen s vašim ukupnim razvojem (npr. "Ovo će mi pomoći da se prilagodim digitalnim metodama podučavanja").

Vremenski ograničeno: Postavite rok za postizanje cilja (npr. "Završite tečaj u roku od četiri tjedna").

Primjer:

 Učenik VET-a bori se kako bi učinkovito upravljao svojim vremenom dok uči za ispite.

Postavili su SMART cilj za poboljšanje upravljanja vremenom stvaranjem rasporeda učenja. Njihov cilj je učiti dva predmeta svaki dan po 2 sata, tjedno pregledati svoj napredak i završiti sve pripreme za ispit tjedan dana prije datuma ispita. 

Ovaj strukturirani pristup pomaže im da ostanu usredotočeni i po potrebi prilagode svoj plan učenja. .

Aktivnost 1:

The Adaptability challenge

  • Cilj: Poboljšati osobnu prilagodljivost izlaskom iz svoje zone udobnosti i razmišljanjem o iskustvu.
  • Prepoznajte izazov: Odaberite jednu aktivnost ili zadatak koji vas pomalo gura izvan vaše zone udobnosti. To bi moglo biti nešto poput:

Učenje novih vještina ili hobija koje nikada prije niste isprobali.

Promjena rutine za jedan dan (npr. druga ruta do posla ili početak dana novom vježbom).

Započinjanje razgovora s nekim s kim inače ne komunicirate.

  • Postavite cilj: Zapišite što namjeravate postići ispunjavanjem ovog izazova. Neka to bude SMART cilj (specifičan, mjerljiv, ostvariv, relevantan, vremenski ograničen).
  • Dovršite izazov: uključite se u aktivnost, obraćajući pozornost na to kako se osjećate tijekom i nakon iskustva.

Razmislite: odvojite nekoliko minuta da zabilježite svoje misli, osjećaje i sve uvide stečene izlaskom iz svoje zone udobnosti.

Pitanja za razmišljanje

  1. Kakve ste emocije iskusili prije, tijekom i nakon izazova i kako ste se s njima nosili?
  2. Što ste naučili o sebi i svojoj sposobnosti prilagodbe nakon završetka ove aktivnosti?
  3. Što je bio najteži dio izlaska iz zone udobnosti i zašto mislite da je bio izazov?
  4. Kako možete primijeniti vještine ili lekcije stečene ovim izazovom na buduće situacije koje zahtijevaju prilagodljivost?

Studija slučaja: Evo korisnog videozapisa

Prilagodba na novu nastavnu sredinu

Julia, stručnjakinja za strukovno obrazovanje i osposobljavanje s 10 godina iskustva u tradicionalnoj nastavi u učionici, nedavno se pridružila platformi za online učenje u sklopu inicijative za digitalnu tranziciju. U početku se borila da se prilagodi novim metodama i tehnologiji podučavanja, osjećajući se preplavljenom nepoznatom okolinom.

Izazov: Julijin primarni izazov bio je promijeniti svoj stil podučavanja kako bi odgovarao mrežnom okruženju, a da istovremeno zadrži angažiranost i motivaciju svojih učenika. Morala je naučiti nove digitalne alate, modificirati svoje planove lekcija i drugačije upravljati svojim vremenom kako bi se prilagodila ovom novom postavu

Mjera inteligencije je sposobnost promjene.

Preporučena praksa

  • PAMETNO postavljanje ciljeva

Julia je postavila SMART ciljeve koji će voditi njezin napredak u svladavanju novih digitalnih alata. Njezin specifični cilj bio je postati vješt u sustavu za upravljanje učenjem (LMS) koji koristi platforma u roku od šest tjedana, posvećujući sat vremena svaki dan obuci i praksi.

Referenca: Doran, GT (1981). "Postoji PAMETAN način za pisanje ciljeva uprave." Pregled menadžmenta, 70(11), 35-36.

  • Traženje socijalne podrške

Prepoznajući vrijednost društvenih veza, Julia se pridružila zajednici online edukatora gdje je mogla dijeliti svoja iskustva, postavljati pitanja i učiti od drugih koji se suočavaju sa sličnim izazovima. Ova mreža podrške odigrala je ključnu ulogu u jačanju njezina samopouzdanja i prilagodljivosti.

Činjenica #1

Prilagodljivost i fleksibilnost ključne su vještine koje pomažu pojedincima da napreduju u promjenjivim okruženjima.

Činjenica #2

Redovito izlaženje iz svoje zone udobnosti jača vašu sposobnost da se nosite s novim situacijama.

Činjenica #3

Prihvaćanje pogrešaka kao prilika za učenje potiče način razmišljanja o rastu i otpornost.

Aktivnost poziva na akciju

Vrijeme je za kviz!

Ključni zahvati

  1. Prilagodljivost i fleksibilnost ključne su vještine za snalaženje u promjenama, pomažući pojedincima da prihvate nova iskustva, prevladaju izazove i uče iz neuspjeha kako bi osobno i profesionalno napredovali.
  2. Male, namjerne promjene i način razmišljanja o rastu snažne su strategije za razvoj prilagodljivosti jer vam omogućuju da postupno izađete iz svoje zone udobnosti i gledate na neuspjehe kao na vrijedne prilike za učenje.

Dodatni resursi

Financira Europska unija. Izraženi stavovi i mišljenja su, međutim, samo autorovi i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih. Broj projekta: 2022-2-IE01-KA220-VET-000099488

hrCroatian
Scroll to Top